Naše okruženje se drastično promenilo u odnosu na ono u kome su živeli naši preci, zbog čega smo primorani da budemo mnogo obazriviji u odnosu na hranu koju svakodnevno unosimo u svoj organizam.  Iako riba važi za jednu od najzdravijih namirnica, određene vrste treba jesti ređe, dok su neke druge veoma poželjne za održavanje zdravlja našeg organizma i njihov unos je neophodan. Izvršićemo kvalifikaciju najzdravijih vrsta ribe, pomoću sledeća 3 kriterijuma:

1. Minimalna koncentracija žive:

Neke negativne posledice svetske industrijalizacije su kvantitativno merljive. Među njima je i toksična metil  živa, koju većina vodenih organizama apsorbuje kroz škrge. Stručnjaci su izmerili količinu žive u različitim vrstama ribe, pri čemu su se neke izdvojile kao zdravije od drugih. Utvrđena je i korelacija između koncentracije žive i veličine ribe, tj. da manje vrste apsorbuju manju količinu ovog jedinjenja, što ih čini zdravijim za ishranu. Ribe sa malom i bezopasnom količinom žive su šaran, slatkovodni smuđ, pastrmka, pacifička skuša, a sa najmanjom koncentracijom som, haringa, bakalar, sardine, oslić i losos.

2. Velika količna omega-3:

Sledeći kriterijum odabira ribe sa najvišom nutritivnom vrednošću, jeste koncentracija omega-3 masnih kiselina. Zbog nemogućnosti ljudskog organizma da ih sam sintetiše, ove esencijalne masne kiseline neophodno je unositi putem hrane. One imaju značajnu ulogu u lečenju kardiovaskularnih oboljenja, jačaju kosti, zglobove i mišiće i imaju brojna druga blagotvorna dejstva. Vrste koje sadrže najveću koncentraciju ovih masnih kiselina su losos, tunjevina, haring, skuša i sardine. Stanovnici mora mnogo su bogatiji ovim nutrijentima od rečnih. Ipak, neke vrste rečne ribe ističu se kao veoma dobar izvor omega-3. Među njima su pastrmka, tolstolobik, som i šaran.

3. Visoka koncentracija proteina:

Treći činilac koji svrstava ribu u visoko vredne, zdrave  namirnice jeste količina proteina, koja omogućuje funkcionisanje i održavanje strukture ćelija, zbog čega su oni neophodni za regeneraciju tkiva, rast i razvoj i čine gradivne blokove našeg tela. Preporučena dnevna doza proteina za odraslu osobu je 0.8g po kilogramu telesne tezine. To znači da je prosečnom čoveku potrebno oko 56g proteina na dan. Riba u proseku sadrži 26g proteina, što je čini veoma vrednom namirnicom. Npr. 100g tune sadrži oko 24g proteina, ista količina lososa 27g, bakalara 20g itd.

Ukoliko poštujete ova 3 osnovna kriterijuma, budite sigurni da ćete u svoj organizam unositi nutritivno vrednu i korisnu ribu a samim tim garantujete sebi, osim dobrog zdravlja i odličan obrok.